zid od kamena

zid od kamena (engl. stone wall; njem. Stainmauer; rus. каменная стена), zid izgrađen od prirodnoga kamena. Za izvedbu takvih zidova vrijede ista osnovna pravila kao i za → zid od opeke. Zid od lomljenoga kamena uobičajene je debljine 50 cm, izvodi se od nepravilnoga, tek priklesanoga kamena, te nema horizontalnih → ležajnica, a → sudarnice se nepravilno izmjenjuju. Horizontalno se izravnava na svakih 80…200 cm. Na uglovima se izmjenjuju veći kameni elementi → uzdužnjaka i → vežnjaka. U narodnom graditeljstvu takvi su se zidovi često izvodili bez morta u → suhozidu. Iz vrlo velikoga poligonalnoga kamena izvodi se kameni → kiklopski zid, pri čem se ležajnice i sudarnice obrađuju tako da kameni prianjaju jedan uz drugi. Izravnava se na svaka dva metra. Zid od pločastoga kamena odaje horizontalno pravilan dojam, iako nema izrazitih vodoravnih slojeva. Izvodi se u debljini od 40 cm i većoj. Zid od grubo obrađenoga kamena zida se od kamena obrađenog u dubini 10 cm od lica zida. Na licu se kamen slaže tako da se izmjenjuju uzdužnjaci i vežnjaci (gotski vez) ili se izvodi sloj dužnjaka, pa sloj vežnjaka (engleski vez). Tako se slaže i zid od čisto obrađenoga kamena, koji je na licu zida obrađen do dubine 15 cm. Zid od klesanaca izvodi se od potpuno obrađenoga kamena koji se slaže prema pravilima veza te prema rješenju projektanta predočenom u izvedbenim nacrtima. U današnje se doba zid od klesanaca zbog visoke cijene izvodi vrlo rijetko, a odgovarajući arhitektonski izraz ostvaruje se oblogom od obrađenih kamenih ploča. U povijesnim se razdobljima izvodio i mješoviti zid od naizmjeničnih slojeva kamena i opeke dekorativnoga izgleda, dok je izvedba uslojenoga zida od kamena i betona uobičajena.