adsorpcija

adsorpcija (engl. adsorption; njem. Adsorption; rus. адсорбция), odvajanje (separacija) čestica plina ili kapljevine (adsorbat) iz okolnoga sredstva i njihov prijenos i vezanje na površinu krute tvari (adsorbent). Prema prirodi sila kojima se čestice vežu na površinu krute tvari može biti fizikalna (fizisorpcija) ili kemijska (kemisorpcija). Pri fizisorpciji čestice se vežu na površinu van der Waalsovom, elektrostatskom ili kapilarnom silom, uglavnom neselektivno (čestice bilo kojega plina ili otopljene tvari mogu se adsorbirati na površinu bilo koje krute tvari), a može nastati nekoliko slojeva adsorbirane tvari. Kemisorpcija je specifična i selektivna, a zbiva se na višim temperaturama. Molekule adsorbata reagiraju s molekulama adsorbenta stvarajući kovalentne kem. veze, a određena se tvar adsorbira na površinu samo određenoga adsorbenta, uvijek samo u jednom sloju. Brzine su adsorpcije velike, pa se brzo postiže i adsorpcijska ravnoteža. Maksimalna (ravnotežna) količina adsorbirane tvari na površini adsorbenta ovisi o vrsti, temperaturi te tlaku plinovitoga adsorbata, ili o koncentraciji otopljenoga adsorbata. Određuje se pokusno, a funkcijski se prikazuje → adsorpcijskom izotermom. Adsorpcija se primjenjuje za pročišćivanje dimnih plinova i otpadnih voda, obično u adsorpcijskim kolonama, a proces može biti kontinuiran ili diskontinuiran. Na pojavi da se pojedine sastavnice smjese adsorbiraju u različitim količinama i različitim brzinama zasnivaju se → kromatografija i separacija tvari. U prehrambenoj se industriji adsorpcija pojavljuje na proizvodima niske vlažnosti (osušeni proizvodi) uspostavljanjem ravnotežne vlažnosti između okolnoga zraka i proizvoda. → sorpcija, → desorpcija