benzin

benzin (engl. gasoline; njem. Benzin; rus. бензин), kapljevita zapaljiva smjesa lako hlapljivih ugljikovodika, vrelišta 40…200 °C, gustoće 0,72…0,80 g/cm³, različita sastava. Najlakša je hlapljiva frakcija pri frakcijskoj destilaciji nafte. Iz sirovoga benzina daljnjom frakcijskom destilacijom dobivaju se laki benzin ili petroleter (vrelište 40…70 °C), srednji benzin (70…120 °C) i teški benzin (70…200 °C). Proizvodi se i kondenzacijom iz prirodnoga plina. Najveći dio svjetske proizvodnje benzina nastaje → krekiranjem, tj. cijepanjem viših ugljikovodika iz nafte u niže pod visokim tlakom i temperaturom. Suvremenije metode uključuju primjenu aluminijevih silikata kao katalizatora (katalitičko krekiranje). Sintetski se benzin može proizvesti i hidrogenacijom ugljenoga praha suspendiranoga u ulju, uz grijanje pod tlakom 200 MPa, u prisutnosti vodika i željeznih oksida kao katalizatora (Bergiusov postupak), ili prevođenjem ugljena u vodeni plin, koji na temperaturi 200 °C, uz posebne katalizatore prelazi u smjesu kapljevitih ugljikovodika. U smjesi sa zrakom stvara eksplozivne pare, pa služi za pogon motora s unutarnjim izgaranjem. Laki benzin služi kao otapalo za ulja i masti, srednji za pogon motora i za ekstrakciju ulja, a teški u proizvodnji boja i lakova. → nafta