nafta

nafta, zemno ulje (engl. crude oil, petroleum; njem. Erdöl, Mineralöl; rus. нeфть), kapljevita do polučvrsta tvar smeđezelene do smeđecrne boje, nastala prije više od 300 milijuna godina raspadanjem biljnih i životinjskih organizama. To je smjesa različitih → ugljikovodika (oko tri tisuće, od kojih je ~ 600 strukturno identificirano, sa 70 i više ugljikovih atoma u molekuli), a uvijek sadržava i sumporove, dušikove i kisikove spojeve, te u vrlo malim količinama teške metale (→ nafta, sirova). Sastav se nafte češće iskazuje udjelom triju najvažnijih skupina ugljikovodika: parafina (alkana), cikloparafina (naftena, cikloalkana) i aromatskih ugljikovodika, negoli sadržajem pojedinačnih ugljikovodika. Najčešće se nalazi ispod površine Zemljine kore ili morskoga dna u nekoliko tisuća metara dubokim ležištima, pa se dobiva bušenjem Zemljine kore posebnim postupcima i uređajima. Prevozi se cjevovodima, brodovima tankerima ili autocisternama, a prerađuje se u rafinerijama frakcijskom destilacijom i kem. postupcima. Najvažniji su naftni proizvodi motorni benzini, dizelska i mlazna goriva, goriva za zrakoplove, ukapljeni naftni plin, loživa ili maziva ulja, te petrokemijske sirovine, posebice olefinski i aromatski ugljikovodici. Po zastupljenosti je nafta, nakon → ugljena, drugo fosilno gorivo. → preradba nafte