elektroda, staklena

elektroda, staklena (engl. glass electrode; njem. Glaselektrode; rus. стеклянный электрод), elektrokemijski osjetnik za mjerenje koncentracije (točnije aktivnosti) vodikovih iona u elektrolitnim otopinama. Zasniva se na pojavi razlike potencijala na hidratiziranoj površini staklene membrane u otopini vodikovih iona. Potencijal je staklene elektrode na 25 °C E = C + k ∙ lg a_H+, gdje je k = 0,059 V, a a_H+ je aktivnost vodikovih iona u ispitivanoj otopini. Vrijednost konstante C utvrđuje se umjerivanjem ćelije s pomoću normiranih otopina → pufera poznate koncentracije vodikovih iona, tj. poznatoga → pH. Mjeri se u elektrokemijskoj ćeliji prema potencijalu vanjske usporedbene elektrode.