sapuni

sapuni (engl. soaps; njem. Seifen; rus. мыла), smjese čvrstih i polučvrstih alkalijskih soli viših masnih kiselina (palmitinske, stearinske i oleinske) topljivih u vodi. Pripravljaju se iz prirodnih životinjskih i biljnih masti i ulja → saponifikacijom s natrijevom (tvrdi sapun) ili kalijevom lužinom (mekani sapun), pri čem nastaje i glicerol. U vodi se koloidno otapaju i već u malim koncentracijama znatno smanjuju napetost površine u otopini, pa ona mnogo bolje kvasi nečistoće i pomaže njihovu odvajanju od podloge. Djelovanje je sapuna zasnovano na ionima koji potječu od dugolančanih masnih kiselina (npr. oktadekanoat tj. stearat ion, CH₃(CH₂)₁₆COO^–) koje se sastoje od nepolarnoga dijela (ugljikovodični lanac, veže se na masnoću) i polarnoga dijela (skupina COO^–, veže se na molekulu vode). U tekstilnoj se industriji upotrebljavaju za pranje i mekšanje prirodnih vlakana, u metalnoj za podmazivanje i kao sredstva za zaštitu od korozije, a u kućanstvima za pranje rublja i osobnu higijenu. Slabo se otapaju i pjene u tvrdoj → vodi što im smanjuje djelotvornost, pa se sve češće zamjenjuju jeftinijim i djelotvornijim → deterdžentima. Sapunima se nazivaju i druge metalne soli dugolančanih masnih kiselina.