voda

voda (engl. water; njem. Wasser; rus. вода), bezbojna kapljevina bez mirisa i okusa nužna za život svih živih organizama, prirodni spoj vodika i kisika, H₂O. Vodikovi su atomi u molekuli vode vezani kovalentnom vezom s elektronegativnijim kisikovim atomom, što uzrokuje asimetrični raspored elektrona i dipolna svojstva molekule. Molekule vode međusobno se spajaju vodikovom vezom u tetraedarske tvorevine, koje se povezuju u veće, pseudokristalne nakupine. Građa molekula utječe na mnoga svojstva vode, pa je tako gustoća najveća na 3,98 °C (tzv. anomalija vode). Pri normalnim okolnostima mijenja agregatno stanje na 0 °C (→ ledište) i na 100 °C (→ vrelište). Dobro provodi el. stuju, velikoga je specifičnoga toplinskoga kapaciteta i površinske napetosti, a viskoznost se povećava snizivanjem temperature. Dobro je polarno → otapalo i otapa mnogobrojne krutine, kapljevine i plinove. Najrasprostranjenija je kapljevina na Zemlji, ukupna obujma ~ 1500 × 10⁹ km³, od čega je samo ~ 4% slatka voda. Prekriva oko tri četvrtine Zemljine površine, čini oceane, mora, jezera, rijeke, ledenjake, oblake, snijeg i kišu, a u živim je bićima maseni udio vode do 90%. U stalnom je kruženju između različitih spremišta, u tzv. globalnom hidrološkom ciklusu, pa u mnogome utječe na klimu. Kruženju vode u prirodi pogoduje Sunčeva toplina koja prouzročuje isparivanje oceana, mora i ostalih voda, stvaranje kišnih ili snježnih oblaka, te prenošenje velikih masa vode na kontinente. U troposferi vodena para čini do 80% →  stakleničkih plinova i prouzročuje zadržavanje topline, te porast globalne temperature. Morskom vodom naziva se voda mora i oceana. Sadržava znatne količine otopljenih soli (više od 35 g/L), a zbog prisutnosti kalcija i magnezija u obliku klorida i sulfata, morska je voda vrlo tvrda. Nagriza kovine, beton i neke vrste kamena. Izrazito je slana okusa te se ne može izravno koristiti za piće (→ odsoljivanje). Oborinska voda dio je oborina, koje se ispirući površine izravno ili neizravno slijevaju u vodne sustave. Zbog sve većega onečišćenja atmosfere i zemljišta znatno onečišćuje prirodne vode. Na izgrađenim površinama prikuplja se i ispušta s otpadnim vodama ili odvojeno od njih. Podzemne vode sve su vode koje se nalaze u tlu, tj. u šupljinama tla. Podzemna voda u stijenama s međuzrnatom poroznošću (šljunci, pijesci) naziva se temeljnicom ili freatskom vodom. U vezanim stijenama (npr. u vapnencima), voda se nakuplja i protječe pukotinama. U krškom području znatne količine voda protječu podzemljem. Arteška voda podzemna je voda koja se pod određenim tlakom nalazi u vodopropusnome sloju između vodonepropusnih slojeva. Voda se, osim za piće, pripremu hrane i pranje, upotrebljava u industriji kao sirovina u različitim tehnološkim procesima ili kao sredstvo za prijenos topline ili tvari, u energetici za pretvaranje kinetičke energije u električnu, kao para u toplinsko-energetskim pogonima za zagrijavanje i rashlađivanje, za navodnjavanje poljodjelskoga tla, itd. Ključni je uvjet održivoga razvoja održavanje čistoće vode u prirodnim spremištima i vodotokovima. Sprečavanje zagađivanja voda najvažniji je dio zaštite okoliša. → aerobna obradba otpada, → kakvoća vode, → tvrdoća vode