teški metali
traži dalje ...teški metali (engl. heavy metals; njem. Schwermetalle; rus. тяжёлые металлы), metali gustoće veće od 5,0 g/cm³ (npr. željezo, kadmij, krom, bakar, živa, olovo, nikal, kositar, cink, talij, kobalt, arsen, molibden, itd.). Postojani su, a u većim količinama i vrlo otrovni. Lako se nakupljaju u ekosustavu, pa su izvanredno pogubni za žive organizme. U tlo, a potom i u vodu, dospijevaju bilo trošenjem minerala u kojima se nalaze, bilo čovjekovim djelovanjem. Najveći su uzročnici zagađenja teškim metalima rudnici, metaloprerađivačka industrija, elektrane, odbačene baterije, proizvodnja i izgaranje goriva, itd. Neki od teških metala bitni su sastojci → enzima (npr. bakar i cink) i → vitamina (npr. kobalt, sastavni dio vitamina B12, cijanokobalamina, koji sudjeluje u nastanku eritrocita). Zato su u tragovima (dnevno potrebna količina npr. kobalta je 0,1 μg) nužni za normalno funkcioniranje ljudskoga organizma, a njihov nedostatak može dovesti do ozbiljnih oboljenja (npr. nedostatak cijanokobalamina dovodi do anemije).
članak preuzet iz tiskanog izdanja 2007.
teški metali. Tehnički leksikon (2007), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2025. Pristupljeno 13.5.2025. <https://tehnicki.lzmk.hr/clanak/teski-metali>.