vitamini

vitamini (engl. vitamins; njem. Vitamine; rus. витамины), organski spojevi nužni za izgradnju, razvoj i obnovu tkiva ljudskih i životinjskih organizama, koji ih najčešće ne mogu sami sintetizirati. Djelotvorni su u vrlo malim količinama, a u organizam se unose hranom. Dnevna potreba svih vitamina zajedno u čovjeka iznosi oko 20 mg (osim  → vitamina C, kojega treba najmanje 60 mg), a ugrađuju se u koenzime ili prostetske skupine  → enzima. Organizam sisavaca može provesti posljednji stupanj sinteze nekih vitamina iz provitamina (npr. vitamina A iz beta-karotena), a neke može sintetizirati u potpunosti uz pomoć simbiotskih bakterija (sinteza vitamina K uz pomoć crijevnih bakterija u debelom crijevu). Manjak vitamina naziva se hipovitaminozom, trajniji nedostatak avitaminozom, a višak hipervitaminozom. Razlikuju se vitamini topljivi u mastima: A (retinol ili akseroftol), D (kalciol ili kolekalciferol), E (tokoferol) i K (antihemoragijski vitamin ili filokinon) i vitamini topljivi u vodi:vitamin C i vitamini B-skupine. Industrijski se, osim kem. sintezom, proizvode isplativijom biosintezom uz pomoć mikroorganizama. Tako npr. različite vrste kvasaca i bakterija proizvode vitamine B-skupine, ergosterol (provitamin D₂), a plijesni beta-karoten, često kao dodatni proizvod u proizvodnji antibiotika ili nekoga drugoga osnovnoga mikrobnoga proizvoda. Rabe se u prehrambenoj industriji za obogaćivanje proizvoda, te u farmaceutskoj industriji za proizvodnju  → nutraceutika.