gibanje

gibanje (engl. motion; njem. Bewegung; rus. движение), svojstvo tijela, jedne njegove točke ili sustava čestica koje se očituje u promjeni položaja prema usporedbenom tijelu ili orijentaciji u prostoru. Polazna je veličina koja opisuje gibanje u Newtonovoj mehanici količina gibanja p, definirana umnoškom mase m i brzine v tijela u odabranom koordinatnom sustavu, tj. p = m ∙ v. Gibanja točke se razlikuju prema putanji (ravnocrtno ili krivocrtno gibanje, koje može biti po pravilnoj ili po nepravilnoj krivulji) i prema brzini (stalna ili promjenljiva brzina, koja je promjenljiva pravilno ili nepravilno). Gibanje tijela kojemu se točke gibaju po međusobno paralelnim pravcima ili kongruentnim krivuljama naziva se pomicanjem ili translacijom, gibanje zakretanjem oko neke točke ili nekoga pravca izvan tijela kruženjem ili revolucijom, a unutar tijela vrtnjom ili rotacijom. Ako na sustav koji se giba ne djeluje sila, gibanje je inercijsko i jednolika ravnocrtna translacija, a ako djeluje sila gibanje je neinercijsko. Svi sustavi koji jednoliko ravnocrtno translatiraju međusobno su ravnopravni, tj. ne postoji neki nadređeni sustav u kojem bi mjerne veličine imale apsolutne vrijednosti. Sila u smjeru gibanja uzrokuje ravnocrtno ubrzano gibanje, sila suprotna smjeru gibanja ravnocrtno usporeno gibanje, a sila koja djeluje pod nekim kutom na pravac gibanja uzrokuje krivocrtno gibanje. Gibanje oko ravnotežnoga položaja naziva se titranjem ili vibriranjem, a gibanje poremećaja u elastičnom sredstvu ili vakuumu valovitim gibanjem ili valom. Sva se složena pravilna gibanja mogu rastaviti na jednostavna gibanja pomicanja i okretanja. Među nesređena ili kaotična gibanja ubrajaju se, npr., toplinsko titranje čestica čvrste tvari i Brownovo gibanje u fluidima. → dinamika,  → kinematika, → rotacija,  →  titranje, harmonijsko