hidrogenacija

hidrogenacija, hidriranje, hidrogeniranje (engl. hydrogenation; njem Hydrierung; rus. гидрирование, гидрогенизация), kem. reakcija pri kojoj se vodik veže (adira) na dvostruke veze nezasićenoga organskoga spoja. Gotovo se uvijek odvija uz katalizatore (nikal, paladij, platina, metalni oksidi i dr.), često pri povišenom tlaku i temperaturi. Tako se iz ugljena ili katrana dobiva umjetni benzin ( → Fischer-Tropschov postupak, Bergiusov postupak), cikloheksan iz benzena, anilin iz nitrobenzena, te se rafiniraju naftni derivati. U prehrambenoj se industriji hidrogenacijom nezasićenih masnih kiselina tekuća  → ulja prevode u polučvrste ili čvrste  → masti određenih svojstava (→ margarini, masti za tijesta, zamjena za kakaov maslac i dr.). Djelomičnom hidrogenacijom neka ulja ostaju još uvijek tekuća, ali gube neugodan okus i smanjuje im se pokvarljivost.